5. korizmena nedjelja (A)

JA SAM USKRSNUĆE I ŽIVOT

Isuse, dovoljno ti je reći: «Bolestan je onaj koga ljubiš» i ti znaš što treba činiti. Bolestan je onaj radi koga si došao na ovu zemlju; bolestan je onaj koji je vrijedan tvoje ljubavi. Ti, Isuse, jedini znaš narav i tajnu svake bolesti, svake slabosti.

Poput Marte i Marije, Isuse, i mi ti poručujemo: «Dođi, bolesni smo, bolesni su oni koje mi ljubimo, koji su nam dragi, koje želimo sačuvati u životu. Oprosti Isuse, što često zaboravljamo da ih ti voliš još više od nas, da su to oni koje ti neizrecivo ljubiš, da su to oni koje ti više ljubiš nego što to mi znamo ljubiti. Jer, ti si, Isuse, izvor svake ljubavi. Ti najbolje ljubiš.

Lazar je u svojoj bolesti i umro, a tebe, Isuse, nema blizu. Nisi odmah došao kada su te njegove sestre zvale. Marta i Marija misle da je sada sve gotovo. Nisi se odmah odazvao, a sada je kasno. Oglušio si se na njihovu hitnu poruku o Lazarovu ozbiljnom stanju i on je sada već četiri dana u grobu. Onaj koga ljubiš, Isuse, već je mrtav, već je pokopan. Marta i Marija misle da se sada više ne treba ni truditi. Sve je gotovo. Tvoja je poruka: «Uskrsnut će brat tvoj!»

O kad bih mogao imati vjeru u tvoje uskrsnuće, vjeru u snagu tvoje ljubavi! O kad bismo mogli vjerovati u snagu tvoje riječi, u silu novog života po tvome Duhu! O kada bismo vjerovali u moć koja i suhe kosti pokreće i pretvara u vojsku vrlo, vrlo veliku! Isuse česti smo zatečeni bolešću, smrću. Često bespomoćno gledamo na naše najdraže kako umiru, kako nestaju, kako trpe, a mi im ne možemo ništa. Često smo tako sputani i bespomoćni u svojoj ljubavi. Isuse, teško nam je i posustajemo pred vlastitom patnjom i umiranjem. Sve nas to nadilazi. Bolestan je onaj koga ljubiš. Pomozi nam da se s vjerom uzmognemo osloniti na snagu tvoje ljubavi. Ukloni, Isuse, od nas svaki pesimizam, svaki očaj, svako stanje razočaranosti mi tupe pasivnosti. Daj nam snagu da se povjerimo tebi i prepoznamo u tebi uskrsnuće i život.

Hvala ti, Isuse, za divno čudo tvoje ljubavi. Hvala ti što si na tako divan način uskrisio Lazara. Tvoja ga je ljubav izvukla iz tame groba na svijetlo dana, u novi život. Hvala ti za to divno svjedočanstvo ljubavi i života. Da, Isuse, vjerujemo da si ti uskrsnuće i život i da daješ život, ne samo kao daleko obećanje posljednjih dana svijeta i svemira, nego obilno dijeliš svoju ljubav i snagu već sada, u ovim našim danima. Želiš da te već sada prepoznao kao izvor života, kao uskrsnuće. Neka tvoj vapaj: «Lazare, iziđi van!» odjekne i nad nama danas! Daj da iziđemo iz svojih grobova i skrovišta na svjetlo dana, obasjani suncem tvoje ljubavi!

fra Zvjezdan

POPIS LINKOVA NA KOJIMA MOŽETE PRATITI SLAVLJA SVETIH MISA U HRVATSKOJ I SVIJETU

VIDEOPRIJENOSI NA INTERNETU

Svakodnevna misna slavlja (uz pobožnosti):

  • 7:00
    • svako jutro papa Franjo slavi svetu misu u Domu sv. Marte u Vatikanu. Videoprijenos mise, ali i općih audijencija te molitve Angelusa možete gledati OVDJE.
  • 7:30
    • od ponedjeljka do petka prenosit će se misna slavlja iz Svetišta Majke Božje Bistričke, a subotom od 11 sati. Također, utorkom i petkom u 18 sati moli se pobožnost križnog puta, dok je isti termin ponedjeljkom, srijedom, četvrtkom, subotom i nedjeljom rezerviran za molitvu krunice. Sve svete mise i pobožnosti mogu se pratiti putem video prijenosa na Facebook stranici Svetišta.
  • 8:00
    • svakodnevno je iz Krčke katedrale osiguran video prijenos svete mise u 8 i 18 sati.Prema želji krčkoga biskupa Ivice Petanjka da se svakoga dana cijela Krčka biskupija ujedini u molitvi zbog pandemije, od ponedjeljka do subote biskup će predvoditi večernju molitvu. Video prijenos započinje u 20 sati. Mise i molitvu možete pratiti OVDJE
      •  
  • 12:00
    • sveta misa uživo s Hrvatskog katoličkog sveučilišta emitira se svakog dana u 12 sati, a možete je uživo pratiti na njihovom You Tube kanalu.
  • 17:00
    • mise iz splitske župe Pomoćnice kršćana na Kmanu možete pratiti OVDJE. Uz euharistijska slavlja župa će prenositi svakodnevni duhovni program iz oratorijske kapelice koji uključuje krunicu Božjeg milosrđa u 15 satiGospinu krunicu u 16:30 te euharistijsko klanjanje u 21 sat. Srijedom i petkom prenosit će se molitva križnog puta u 19 sati.
    • Konkatedrala sv. Petra u Splitu također svakog dana prenosi misno slavlje u 17 sati, a možete ga pratiti na Facebook stranici VIS Konkatedrala
    • u isto vrijeme počinje i večernji program u Međugorju koji uključuje svetu misu te različite pobožnosti, a možete ga pratiti OVDJE i OVDJE.
  • 18:00
    • već smo spomenuli Krčku biskupiju (pogledajte pod 8:00)
    • u isto vrijeme emitira Subotička biskupija i to od ponedjeljka do petka uživo iz Franjevačke crkve u Novom Sadu. Subotom su pak mise u 17:30 na mađarskom, a u 18:30 na hrvatskom jeziku. Prijenos možete pratiti OVDJE.
    • Slavonski Brod, točnije župa sv. Leopolda Mandića, misu uživo emitira od ponedjeljka do subote u 18 sati na Facebook profilu župnika Roberta Farkaša.
  • 18: 00 
    • Prijenos svete mise iz župe sv. Marka Neslanovac u 18 sati.

YouTube: https://www.youtube.com/channel/UC9Al1QdZPhc7wEI3_pPexyw
Instagram: https://instagram.com/dragimojineslanovcani?igshid=vstj3dyxheam

Facebook: https://www.facebook.com/pages/category/Author/114491696631439/

  • 18:30
    • župa Uzvišenja Svetog Križa Zagreb – Siget i Trnsko euharistijsko slavlje prenosi OVDJE
    • Hrvatska katolička misija u Berlinu svakog dana emitira molitvu krunice (petkom križni put) od 18 sati te potom od 18:30 euharistijsko slavlje. Prijenos možete pratiti OVDJE.
    • utorkom, četvrtkom i petkom župa sv. Filipa i Jakova u Vukovaru emitira svetu misu s popratnim pobožnostima. Utorkom u 18 održava se pobožnost sv. Antunu, a petkom u isto vrijeme križni put. Četvrtkom nakon euharistije prenosit će se euharitijsko klanjanje. Prijenos pratite OVDJE.
  • 19:00
    • Družba Isusova organizirala je svakodnevni prijenos mise iz Bazilike Srca Isusova u Zagrebu na kanalu isusovci.hr.

Nedjeljne svete mise:

VAŽNO! – VatikanHrvatsko katoličko sveučilišteKonkatedrala sv. Petra u SplituMeđugorjeBeogradska biskupijaPožeška biskupijažupa Marije Pomoćnice kršćana na Knežiji te Bazilika Srca Isusova u Zagrebu emitiraju nedjeljne mise u istom terminu kao i preko tjedna. Linkove na njihove video prijenose možete pronaći iznad.

  • 8:00
    • Sisačka biskupija organizira izravan prijenos nedjeljnih misa putem svojih mrežnih stranica te Facebook i You Tube kanala biskupije. U nedjelju, 22. ožujka prijenos će se održati u 8 sati iz kapele bl. Alojzija Stepinca u Velikom Kaptolu.
  • 8:30
    • Subotička biskupija prenosi svetu misu na hrvatskom jeziku iz Franjevačke crkve u Novom Sadu. Misa na mađarskom predviđena je za 10:15. Prijenos možete pratiti OVDJE.
  • 9:00
    • nedjeljne mise u 9 sati iz kapele Sv. Tita, u zgradi Nadbiskupskog ordinarijata, koje će slaviti splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, prenosit će nadbiskupijski You Tube kanal.
  • 10: 00 
    • Prijenos nedjeljne svete mise iz župe sv. Marka Neslanovac u 10 sati.

YouTube: https://www.youtube.com/channel/UC9Al1QdZPhc7wEI3_pPexyw
Instagram: https://instagram.com/dragimojineslanovcani?igshid=vstj3dyxheam

Facebook: https://www.facebook.com/pages/category/Author/114491696631439/

  • 10:00
    • Video prijenos mise iz Krčke biskupije možete pratiti OVDJE.
    • Dubrovačka biskupija u isto će vrijeme uživo emitirati nedjeljnu misu koju možete pratiti OVDJE i OVDJE. Dodajmo i kako se od ponedjeljka do subote u 20 sati prenosi molitva ispred oltara Gospe od Porata u katedrali Gospe Velike. Petkom će se uživo prenositi Križni put iz Katedrale u 20 sati.
    • Slavonski Brod, točnije župa sv. Leopolda Mandića misu uživo emitira nedjeljom u 10 sati na Facebook profilu župnika Roberta Farkaša.
  • 10:30
    • župa Pomoćnice kršćana na Kmanu euharistijsko slavlje prenosi OVDJE.
  •  11: 00   
  •     Prijenos svete mise iz hrvatske katoličke misije u Bielefeldu, Njemačka. Svetu misu možete pratiti putem Facebook stranice.
  • 11:00
    • župa Uzvišenja Svetog Križa Zagreb – Siget i Trnsko nedjeljom je organizirala emitiranje više svetih misa od kojih se prva održava u 11, a druga u 18:30. Prijenos možete pratiti OVDJE.
    • župa Sv. Filipa i Jakova u Vukovaru emitira svetu misu putem svoje Facebook stranice.
  • 11:30
    • prijenos mise organiziran je iz Hrvatske katoličke misije u Berlinu, a možete ga pratiti OVDJE.
  • 12:00
    • župa Marije Pomoćnice na Knežiji misu u podne će emitirati You Tube kanalu Nove Eve. Također, kako smo naveli, i u 18:30.
  • 18:30
    • kako smo već naveli, prijenos u ovo vrijeme emitira župa Uzvišenja Svetog Križa Zagreb – Siget i Trnsko (pogledajte pod 11:00)
  • Tradicionalna latinska misa emitirat će se također iz župe Uzvišenja Svetog Križa Zagreb – Siget i Trnsko, i to nedjeljom u 9 sati te utorkom u 19:30 (pogledajte pod 11:00). Dnevne prijenose svetih misa po izvanrednom obredu možete pronaći OVDJE.

RADIJSKI i TELEVIZIJSKI PRIJENOSI

Svakodnevna misna slavlja (uz pobožnosti):

  • 7:00 
    • Hrvatski katolički radio svakodnevnu svetu misu emitira iz župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u Remetama u Zagrebu. Utorkom i petkom u 18 sati HKR prenosi molitvu križnog puta iz Svetišta Majke Božje Bistričke.
    • Radio Marija također prenosi misna slavlja u 7 ujutro. Detaljniji raspored prijenosa svetih misa, ali i različitih pobožnosti kao što su Gospina krunica, krunica Božjeg milosrđa, časoslov i križni put, možete pogledati na njihovim mrežnim stranicama.
    • Laudato Tv svakoga dana prenosi slavljenje svete mise u 7 sati te večernje u 18:30 iz svetišta Majke Božje Remetske u Zagrebu, osim srijede kada je prijenos iz Nacionalnog svetišta sv. Josipa u Karlovcu. Raspored ostalog molitvenog programa koji uključuje klanjanje, molitvu krunice i križnog puta te druge pobožnosti možete pogledati OVDJE.
  • 7:30
    • Radio Marija Bistrica svakodnevno prenosi sve svete mise i pobožnosti iz Svetišta Majke Božje Bistričke. U Svetištu se od ponedjeljka do petka mise održavaju u 7:30, a subotom u 11 sati. Utorkom i petkom u 18 sati moli se pobožnost križnog puta, dok je isti termin ponedjeljkom, srijedom, četvrtkom, subotom i nedjeljom rezerviran za molitvu krunice.
  • 18:00
    • HRT (na Trećem programu HTV-a i Trećem programu HR-a) od ponedjeljka, 23. ožujka uvodi svakodnevne izravne prijenose misa u 18 sati iz crkve sv. Marka. Prijenose će se moći pratiti i preko multimedijske usluge HRTi.
  • 18:30
    • Laudato Tv (pogledati pod 7:00)

Nedjeljne svete mise:

  • 7:00
    • Hrvatski katolički radio nedjeljnu svetu misu emitira iz župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u Remetama u Zagrebu
  • 9:00
    • TV Jadran prenosit će nedjeljne mise u 9 sati iz kapele Sv. Tita, u zgradi Nadbiskupskog ordinarijata, koje će slaviti splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić.
  • 10:00
    • Hrvatska radio televizija (Prvi program HTV-a i Prvi program Hrvatskog radija) nastavit će prenositi nedjeljna euharistijska slavlja u 10 sati. Za razliku od stanadardne prakse da se svake nedjelje misa prenosi iz druge župe u Hrvatskoj, zbog koronavirusa misna će se slavlja prenositi iz samostanske kapele sestara karmelićanki Božanskog Srca Isusova na zagrebačkom Vrhovcu.
  • 10:30
    • Laudato Tv svete mise nedjeljom prenosi u 10:30 iz svetišta Majke Božje Remetske u Zagrebu.
  • 11:00
    • Radio Marija organizirala je emitiranje uživo svete mise u 11 sati.
    • Radio Marija Bistrica u isto vrijeme prenosi misu iz Svetišta Majke Božje Bistričke

4. korizmena nedjelja (A)

ISUSE – SVJETLO SVIJETA

Gospodine, došao si kao svjetlo svijeta. Svijet je u tami. Čovjek je u mraku. Želiš sve ljude i čitav svijet izvući iz toga mraka. Došao si da više nikada nitko ne bude u tami, već da svaki koji vjeruje može hodati u svjetlu i po danu. Nailaziš na čovjeka koji još nikada u svojem životu nije vidio danjeg svijetla, koji još nije osjetio ljepotu prirode i sunca. Rodio se slijep.

Isuse, kako to mora biti teško, gotovo strašno! Stoga me ne čudi pitanje tvojih učenika koji u tome vide Božju kaznu. Sigurno je netko nešto teško sagriješio. Sigurno ga je netko prokleo. Možda je po srijedi neko zlo, neka crna magija, ljudska i đavolska zloba. Jer, čemu onda to njegovo trpljenje, njegova hendikepiranost?

«Nije sagriješio ni on, nj njegovi roditelji!» Tako ti, Isuse, odgovaraš. «Ovo je divna prigoda da se Bog proslavi. Ovo je trenutak da se očituje Božja dobrota i čovjekoljublje. Trpljenje nije kazna. Trpljenje je dio života i ono može postati blagoslovnim križem, slavom Božjom. Sljepoća tijela, nemoć tjelesnih očiju nije tragedija. Teža je tragedija sljepoća duše, mrak svijeta u kojem živimo, mržnja koja prijeti da ljudski rod izgubi povjerenje i ljubav. To je istinsko zlo. Sljepoća tijela nije zlo koje bi trebalo ugroziti duševni, pravi istinski život.»

Isuse, oslobodi me, oslobodi nas od sljepoće duše, od mraka srca. Oslobodi nas, Isuse, od nevjere i sumnje, od lutanja po bespuću, od utjecaja zlih sila ovoga svijeta, osobito od mržnje i duha osvetoljubivosti. Od svega me toga, od svega nas toga ti, Isuse, oslobodi i spasi! Darovao si ovom čovjeku svjetlo njegovim tjelesnim očima. On je progledao. To je divno čudo tvoje ljubavi. Hvala ti, Isuse, za taj divan znak tvoje ljubavi i tvojega djela spasenja. I za Židove je to bilo nešto neviđeno, neizrecivo. Ipak, osjećam da si tom čovjeku darovao puno više, kada te je priznao i prihvatio kao Sina Čovječjega, kao Spasitelja svijeta i kada je pao ničice pred tobom i poklonio ti se. To je divan trenutak prosvjetljenja, darovanoga vida vjere.

Hvala ti Isuse, što si nas prosvijetlio već u onom blagoslovljenom času kada smo primili sakrament prosvjetljenja, sakrament krsta. To je čas kad je pobijedila tvoja milost i dobrota. Hvala ti što si nas obdario tim neugasivim svjetlom. Danas te molimo, Gospodine Isuse, ražari taj plamen u nama da bismo u tebi i po tebi i mi postali sve jasnije svjetlo svijeta i da bi te mnogi ljudi upoznali i prihvatili kao svoga Spasitelja.

fra Zvjezdan

Evo gdje sve možete uživo pratiti svetu misu

Povodom objave HBK da se u Hrvatskoj od petka ukida javno slavljenje svetih misa, odlučili smo vam na jednom mjestu donijeti korisne linkove na kojima možete uživo (u video ili audio obliku) pratiti slavlje svetih misa iz Hrvatske i svijeta.

*Popis će se po potrebi proširivati, a čitatelje pozivamo da nam pošalju nove korisne informacije o prijenosima svetih misa s drugih lokacija.

Videoprijenosi na internetu:

  • Vatikan – svako jutro u 7 sati papa Franjo slavi svetu misu u Domu sv. Marte. Videoprijenos mise, ali i općih audijencija te molitve Angelusa možete gledati OVDJE.
  • Zagreb – Hrvatsko katoličko sveučilište svakog će dana u 12 sati, počevši od danas, prenositi svete mise uživo na svom YouTube kanalu koji možete pratiti OVDJE.
  • Međugorje – prijenos uživo večernjeg programa (od 17 sati) koji uključuje svetu misu te različite pobožnosti možete pratiti OVDJE i OVDJE.
  • Split – svakoga dana svetu misu prenosi i Župa Pomoćnice kršćana na Kmanu. Videoprijenos možete od 17 sati pratiti OVDJE.
  • Dubrovnik – Dubrovačka biskupija osigurala je videoprijenos svete mise uživo nedjeljom u 10 sati. U četvrtak, na svetkovinu sv. Josipa, sveta misa prenosit će se u 18 sati. Od ponedjeljka do subote u 20 sati prenosi se molitva ispred oltara Gospe od Porata u katedrali Gospe Velike. Petkom će se uživo prenositi Križni put iz Katedrale u 20 sati. Prijenose možete pratiti OVDJE i OVDJE.
  • Sisačka biskupija – Sisačka biskupija organizira izravan prijenos nedjeljnih misa putem svojih mrežni stranica te Facebook i YouTube kanala biskupije. U nedjelju, 22. ožujka prijenos će se održati u 8 sati iz kapele bl. Alojzija Stepinca u Velikom Kaptolu, a u nedjelju, 29. ožujka, u 9 sati iz kapele sv. Katarine u Strušcu.
  • Berlin – Hrvatska katolička misija u Berlinu svakog dana će emitirati od 18 sati molitvu krunice (petkom križni put) te potom od 18:30 euharistijsko slavlje. Nedjeljom je prijenos pak organiziran s euharistijskog slavlja koje se održava u 11.30. Prijenos možete pratiti OVDJE.
  • Beogradska nadbiskupija – iz nadbiskupije su pozvali sve vjernike da svakog dana u 18 sati prate svetu misu putem videolinka na internetskoj stranici nadbiskupije te na njihovoj Facebook stranici.
  • Subotička biskupija – sveta misa prenosit će se uživo iz Franjevačke crkve u Novom Sadu: radnim danom u 18 satisubotom u 17:30 na mađarskom, u 18:30 na hrvatskom; nedjeljom od 8:30 na hrvatskom te od 10:15 na mađarskom. Prijenos možete pratiti OVDJE.
  • Prijenose uživo tradicionalne latinske mise iz različitih crkvi i u različito vrijeme moguće je pak pronaći OVDJE.

Radijski prijenos:

  • Hrvatski katolički radio svakodnevno će prenositi svetu misu u 7 sati iz župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u Remetama u Zagrebu.
  • Radio Marija također svakodnevno nudi prijenos svetih misa, ali i različitih pobožnosti kao što su Gospina krunica, krunica Božjeg milosrđa, časoslov i križni put. Detaljniji raspored prijenosa svetih misa možete pogledati OVDJE.

Televizijski prijenos:

  • Laudato Tv svakoga dana prenosi slavljenje svete mise u 7 sati te večernje u 18:30 iz svetišta Majke Božje Remetske u Zagrebu. Svete mise nedjeljom su u 10:30.

Odredbe biskupa Hrvatske biskupske konferencije u vezi sprječavanja širenja bolesti COVID-19

Svjesni sadašnjih zahtjevnih okolnosti, a kao dionici odgovornosti za zdravlje i život vjernika i drugih građana, te u skladu s najnovijim mjerama Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva zdravstva, mi, biskupi Hrvatske biskupske konferencije, donosimo privremene mjere koje stupaju na snagu u petak 20. ožujka 2020. i traju do drugačije odluke.

  1. Da bi se izbjeglo širenje bolesti COVID-19 i očuvalo zdravlje stanovništva, sve se svete mise, slavlja sakramenata, sakramentala, pučke pobožnosti, župna slavlja i drugi događaji i svi sastanci otkazuju do daljnjega, kako unutar zatvorenih prostora tako i na otvorenim prostorima.
  2. Svećenici neka slave svetu misu bez sudjelovanja zajednice, a u skladu s odredbama Rimskoga misala upotrijebit će se oblik „Reda mise bez naroda“. Neka istodobno žarko ustraju u molitvi Časoslova i razmatranju, prinoseći prošnje za Božji narod i sav svijet.
  3. Dijecezanski biskupi, sve do opoziva, vjernike u Hrvatskoj oslobađaju obveze sudjelovanja na nedjeljnoj i blagdanskoj svetoj misi. Neka vjernici ovu obvezu zamjene molitvom, postom, dobrim djelima, čitanjem Božje riječi, molitvenim sudjelovanjem u prijenosu euharistijskoga i drugih slavlja, prenošenih putem radija, televizije i drugih elektroničkih sredstava. Neka se tijekom prijenosa euharistijskog slavlja posebno združe primanjem duhovne pričesti.
  4. Potrebno je vjernicima, napose djeci, mladima i obiteljima posredstvom elektroničkih medija omogućiti pristup katehetskim i drugim duhovnim sadržajima. O tome, neka po odredbi dijecezanskih biskupa, skrbe katehetski uredi ili druga tijela i službe koje su na pomoć župnicima u njihovu pastoralnom djelovanju.
  5. Neka crkve za vrijeme trajanja epidemije budu otvorene isključivo pod sljedećim uvjetima: a) crkve su otvorene samo za osobnu molitvu zdravih vjernika koji su bez simptoma akutne plućne bolesti; b) u crkvi istodobno smije biti prisutno najviše deset osoba pazeći pritom da razmak između osoba bude barem 2 metra; c) crkva otvorena za vjernike mora imati stalno otvorena vrata, uz mjere pojačane higijene i svakodnevnog čišćenja.
  6. Slavlje sakramenta ispovijedi i bolesničkoga pomazanja ne može se slaviti do daljnjega, osim u smrtnoj pogibelji.
  7. Slavlja kršćanskih sprovoda dopuštena su uz strogo pridržavanje zdravstvenih i sigurnosnih uputa mjerodavnih državnih institucija. Pokojnici će biti sprovedeni i pokopani u prisutnosti najbliže rodbine, a mise za pokojne bit će slavljene nakon ukidanja ovih mjera.
  8. Bolnički kapelani i svećenici koji pastoralno skrbe u staračkim domovima i drugim sličnim ustanovama trebaju slijediti upute spomenutih ustanova za prevenciju infekcija.
  9. Nad/biskupijski, župni i drugi crkveni uredi te crkveni arhivi ostaju zatvoreni do daljnjega. Vjernici se mogu obratiti navedenim ustanovama isključivo telefonom ili elektroničkom poštom.
  10. Katolički vrtići, škole i druge odgojno-obrazovne i dobrotvorne ustanove dužne su slijediti upute Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske.
  11. U crkvenim ustanovama u kojima živi više osoba, kao što su svećenički domovi, redovničke kuće, sjemeništa, neka se ograniče izlasci i kontakti s posjetiteljima izvana.

Svećenici i ostali pastoralni djelatnici neka objave ove upute u župnim časopisima, oglasnim pločama ili na web-stranicama.

Podsjećamo vjernike da nam je svima kršćanska dužnost posvjedočiti solidarnost i učiniti sve da bi se spriječilo širenje virusa. Pretvorimo ovu krizu u prigodu da, unatoč ovoj kušnji, u nadi budemo radosni, u nevolji strpljivi, u molitvi postojani (usp. Rim 12,12).

Neka molitva, post i djela ljubavi ostanu obilježje ovoga korizmenog vremena, a molitva za zdravlje i blagoslov našega naroda i drugih hrvatskih građana u ovom izazovnom vremenu neka bude ustrajna.

Moleći zagovor Blažene Djevice Marije, Zdravlja bolesnih, u Gospodinu vas pozdravljamo.

Biskupi Hrvatske biskupske konferencije

Zagreb, 19. ožujka 2020.

3. korizmena nedjelja (A)

DAR ŽIVE VODE

Gospodine, i mene, kao i Samarijanku, čekaš na Jakovljevu zdencu i želiš razgovarati. I ja želim biti dionikom tvoje spasiteljske ljubavi, želim osjetiti blagotvornu snagu tvojih riječi, tvoje blagosti.

Dolaziš k zdencu, Isuse, umoran i žedan. Cjenkam se s tobom za čašu zagrabljene vode, a ti mi želiš za uzvrat dati pravu, živu vodu koja struji u život vječni. Gospodine, daj mi te vode da više nikada ne ožednim i da ne moram dolaziti na raspuknute bunare ljudske nezasitnosti, ljudskih briga i problema, na bunare koji ne mogu utažiti moju žeđ za životom, za pravim i punim životom. Daj mi te vode, Gospodine, da utažim žeđ svoga života.

Samarijanki govoriš: «Kad bi ti znala dar Božji i tko je onaj koji s tobom govori…» Ni ja ne znam, Isuse, tko si ti. I meni se čini da te još ne poznam, da te ne primjećujem, da premalo računam s tobom, da imam krive predodžbe o tebi. I meni se često čini da si mi dalek i stran. Pomozi mi, Isuse, da te zaista upoznam kao dar Božji, kao odgovor neba na sve moje životne čežnje i želje.

Samarijanki si sve rekao. Otkrio si i njoj samoj tajnu njezina prošloga i grešnoga života. Rekao si joj kako je bijedno živjela, kako je puno toga u svom životu promašila. Otkrio si joj istinu da je htjela utažiti svoju žeđ za životom na krivi način, na bunarima gdje vode nije bilo.

Otkrio si Samarijanki tajnu njezina života. Mnogo su toga o njoj ljudi znali i zato su je prezirali. Ti o njoj sve znaš i zato ustrajavaš u ljubavi i želji da je spasiš «Sve mi je rekao što sam učinila», tvrdila je Samarijanka puna oduševljenja i radosti. «Sve mi je rekao!» Da, Isuse, ti jedini znaš sve čovjeku reći, reći mu istinu koja može biti i gorka i teška, reći čovjeku sve što mu ne valja, a ipak ostaje prostor za mir i spasenje. Ti sve kažeš, Isuse, ali s ljubavlju. Ti sve znaš, ali ne osuđuješ, nego spašavaš. Mi, Isuse, n znamo sve, a previše kazujemo. Govorimo bez ljubavi i zato naš govor nikoga ne spašava, nego udaljuje od nas i od tebe. Naš govor nije u službi ljubavi i spasenja, kao što je to tvoj govor i tvoj razgovor. Divno je otkriti, Isuse, kako Samarijanki govoriš riječi koje mogu povrijediti, raniti, a u ovom slučaju liječe i ozdravljaju. To je zato jer je tebi, Isuse, stalo do nje, jer je ljubiš. «Sve mi je rekao, sve zna o meni: a nije me osudio!» To je ono najdivnije što se može o tebi reći, što se može doživjeti u susretu s tobom!

Gospodine, često te molim da rekneš samo riječ da ozdravi moja duša. Molim te, Isuse, reci i meni sve, otkrij me meni samome. Zatvaram oči pred istinom svoga vlastitog bića i života. Uz tebe i po tebi ne moram se bojati gledanja u svoju prošlost, jer ću u tvome svijetlu prepoznati da je otkupljena.

fra Zvjezdan

2. korizmena nedjelja (A)

KRISTOVO I NAŠE PREOBRAŽENJE

Gospodine, povedi i nas navrlo visoku goru; povedi nas što više i dalje od ovozemaljskih niskih zabrinutosti i poriva; povedi nas iznad svega što nas svakodnevno pritišće i muči. Povedi i nas sa sobom, Isuse, kao što si poveo Petra, Ivana i Jakova!

Daj nam milost, Gospodine, da vidimo tvoje lice u punom sjaju i svjetlu; daj nam milost da te vidimo u bjelini i ljepoti koja privlači i koja oduševljava, koja govori o čistoći i o smislu života. Da, Isuse, daj nam milost da vidimo tvoje svijetlo lice i tvoje bijele haljine. Jednom, na krštenju, darovana je i nama, Gospodine, bijela haljina nevinosti i čistoće. Nisi

oprao samo naše lice, nego i čitavo biće od svake ljage grijeha, osobito od istočnoga grijeha čovječanstva. Hvala ti za tu milost. Žao nam je Isuse, što nema više na nama te bjeline i sjaja.

Stoga te molimo: obnovi, Gospodine, pred nama i za nas tu milost preobraženja ne samo tvojega bića i tvojega lica, nego i našega bića i našega lica. Povedi nas, Gospodine, na tu vrlo visoku goru. Puno ima u životu niskih udaraca, puno razočaranja. Trebamo tvoju pomoć i vodstvo. Uvedi nas, Gospodine, u svjetlo svoga lica jer ima puno tame i mraka u nama i oko nas, da nam je potrebno novo prosvjetljenje, nova snaga i nova bjelina krsne milosti i nevinosti da bismo mogli dalje živjeti.

I čuo se glas: «Ovo je Sin moj, Ljubljeni! U njemu mi sva milina! Slušajte ga!» I to je poziv. Vjerujem ti, Isuse! Ti si Sin Božji, ljubljeni Sin. Želim te slušati, poslušati. Ti si vrijedan potpunog povjerenja. Došao si upravo zato da sabereš sve, da nas otkupiš i spasiš. Došao si u ovu našu dolinu da nas povedeš na visoku goru odakle se vide prave dimenzije života, pravi smisao života. Došao si da dadeš smisao svemu što nam izgleda teško, besmisleno i mračno.

Slušat ću te, Gospodine, i onda kada krenem s tobom ponovo s visoke gore u nizinu, u svakodnevni život, u iste brige i probleme, u ono od čega tako često bježimo. Slušat ćemo tvoj glas u napastima i kušnjama koje nas žele odvojiti od tebe. Slušat ćemo te, Isuse, i onda kada bismo htjeli pobjeći od svega što ne podnosimo i što nam zagorčava život. Želimo s tobom sići s gore u vlastitu obitelj, u svoj studij i rad, na svoje radno mjesto i u svoju tvornicu, u tramvaj i na ulicu, u prodavaonice gdje se dugo čeka i u urede gdje izgleda da se čovjeka ne shvaća kao osobu. Želimo s tobom, Isuse, poći u svoj svakodnevni život i otkriti da u tebi i po tebi sve postaje svijetlo i preobraženo.

fra Zvjezdan

1. korizmena nedjelja (A)

ISKUŠAVAN SVIME, OSIM GRIJEHOM

Isus Krist, naš Gospodin, postao je nama u svemu sličan, osim u grijehu. On je Sin Božji od vječnosti, a ipak je u vremenu uzeo smrtnu i trpeću  ljudsku narav. To je učinio, da bi nas otkupio od grijeha i ropstva zla. On je prema riječima poslanice Hebrejima “poput nas iskušavan svime, osim grijehom” (4,15).

To će nam pomoću današnjega Evanđelja biti stavljeno pred oči. Đavao pokazuje Isusu zamamljivosti ovoga svijeta i htio bi da ga odvratiti od njegova božanskog poslanja. Isus Krist u susretu s napasnikom snalazi se odlučno i tako nam pokazuje, kako i mi trebamo nadvladati Zloga kada nam pristupi.

Tu je najprije iskušenje o lagodnom, raskalašenom životu: “Reci, da ovo kamenje postane kruhom.” To za Sina Božjega ne bi bio nikakav problem, ispuniti tu želju. Ipak on svima nama kaže, da ne živi čovjek samo o kruhu, nego o svakoj riječi što izlazi iz Božjih usta. Duhovne i vječne vrijednosti broje dakle, ne prolazno i zemaljsko. Upravo u korizmenom vremenu mi možemo pobjeći od mentaliteta konzuma, potrošnje i nesmetanog užitka, da budemo slobodni za Božju riječ i pouku i za međuljudski susret u ljubavi i prijateljstvu.

U drugom iskušenju đavao bi htio da se Isus baci s vrha Hrama. Ponovno je Gospodinov odgovor jasan: “Ne iskušavaj Gospodina, Boga svojega!” Ne pokušava li moderni čovjek svuda prigrabiti sebi Božju moć? Promislimo samo na pokušaje, da se klonira čovjeka i na mnoge zahvate u živoj i neživoj prirodi, nad kojima čovjek doduše kao kruna stvorenja treba vladati, ali ne u iskorištavajućoj namjeri i samovoljno, nego zastupajući Boga kojemu uvijek ostajemo odgovorni. Samo kada pazimo na Božje zakone, koji su upisani u prirodu i u čovjeka – također u seksualnom području, tada može uspjeti život ovdje na zemlji i mi ćemo smjeti baštiniti kraljevstvo Božje.

Treće iskušenje konačno je gotovo neodoljivo, tako nam se čini. Đavao je stavio pred Isusa  sva kraljevstva, sve moći ovoga svijeta. Cijena: on treba pasti ničice i pokloniti se – ne Bogu, nego Napasniku osobno! Otpad od živoga Boga i klanjanje stvoru, palom anđelu, “ocu laži” i “ubojici ljudi od početka”. Nečuven zahtjev, u kojemu se Isus odlučno snalazi: samo se Bogu treba klanjati. Njemu pripada sva čast!

Kada čovjek za svoje djelo i za svoje dopuštenje ne stavlja više granice, ako on svu vlast prigrabi sebi, tada uskraćuje Bogu čast i samoga sebe čini božanstvom. On ne bi više htio služiti (“non srviam” je moto paloga anđela) i tako samom sebi sprema propast. Kratak je sav zemaljski sjaj i slava, ako su bez Boga. Korizmeno vrijeme pokazuje nam da imamo alternativu. Ta alternativa  znači da budemo skromni, da se odričemo nepotrebnoga i svega onoga što nas priječi da budemo slobodni za bitno. Tko sabire blago u nebu, taj će biti bogat u srcu, taj ne treba tražiti zemaljsku moć i priznanje.

Pogledajmo na Mariju, majku Isusovu. Kao što se njezin Sin opirao zlu, tako se je i ona opirala Zlomu. Ona je sva čista i sveta, bezgrešna i Bogu posvećena. Ako joj se povjerimo, tada ćemo pobijediti Zloga. Bog nam oprašta grijeh za koji se od srca kajemo, i daruje nam uvijek iznova novi početak u sakramentu pomirenja! S Bogom ćemo ostvariti velike stvari, jer on zbacuje silne s prijestolja, a uzvisuje neznatne. Gladne napunja dobrima, a bogate otpušta prazne. Tko ima otvoreno srce za Božju ljubav, taj će u punini iskusiti njegovo milosrđe.

fra Jozo Župić

7. nedjelja kroz godinu (A)

ISUSOV PACIFIZAM

Govoriti o pacifizmu u vrijeme dok još mnogi nose rane od rata ili nose boli za svojim poginulim, ima li smisla? Možda baš u ovo vrijeme i treba imati kuraža i govoriti o pacifizmu i pomirenju. Ne može se živjeti budućnost u mržnji i neprijateljstvu. Svakome je jasno da je stanje mržnje i neprijateljstva nenormalno čovjekovo stanje.
U tome stanju se ne može živjeti. Izlaz se mora tražiti. Jedni su tražili izlaz u izjednačavanju zla i mržnje. To je onaj zakon ‘oko za oko, zub za zub’. Taj zakon je starozavjetni zakon s vrlo visokim nivoom pravednosti. Treba priznati da je zakon izjednačavanja osvete na vrlo velikoj visini ljudske kulture. Redovno se osveta događa puno radikalnije i na jednu nepravednu riječ reče se više uvredljivih riječi, za jedno oko skida se glava.
U tom osvećivanju događaju se zločini protiv čovječanstva. To je kad se ne ubija samo vojnike nego sve one koji su u srodstvu s vojnicima. Prekoračivanje tog zakona događa se u svakom etničkom čišćenju. Kad je pitanje odnosa prema zlu onda ne vrijedi poslovica da se klin izbija klinom. Zlo se ne dokida zlom nego se samo povećava. Potrebno je postati svjestan ove istine. Isus uvodi svoje učenike u jedan paradoks – ljubite neprijatelje. Je li to proturječnost u sebi ili metaforični govor?
Iz cijelog Isusovog stava vidi se da se radi o paradoksu ali koji u ljubavi (unutarnjoj) postaje moguć. Isus ljude sjedinjuje, ne zakonom i pravilom, nego ljubavlju i dobrotom. Potrebno je u sebi imati ljubav da bi se moglo nadići sukobe i proturječnosti. Tko je postao prebivalište Boga, u kome je ‘proradila’ ljubav, taj nema neprijatelje, što ne znači da ne primjećuje prisustvo zla u ljudima i svijetu. Razlikuje se grešnika i grijeh, zlo i zločinca. Također je veliko pitanje da li je svaki naš neprijatelj samim time i zločinac?
Znano nam je da smo svi mi i grešnici (počinjemo zlo) i pravednici (ljubimo dobro). Isusov poziv sve ljude poziva da se više otvore prema dobru, da dobro prije zapažaju nego li zlo. Time nam postaje moguće ljubiti i neprijatelja. U njemu ljubimo ono dobro, onu Božju sliku koju ni grijeh nije porušio. Iz ovog stava proizlazi kršćansko neprihvaćanje smrtne osude, kao ni bilo koje drugo ubojstvo. Život ljudski nadilazi kompetenciju drugih ljudi, pa i samog nosioca života.
Da bi čovjek ljubio i ‘neprijatelja’ nužno je da u sebi nađe tome ‘razlog’. Neke vrste daje i Isus razlog – dobrota Božja prema ljudima bez obzira jesu li dobri ili zli. Sunce (izvor života) sije nad svima, kiša (također znak rasta života) pada na sve ljude. Nitko nije zaslužio da ga se voli. Ljubav uvijek ističe iz onoga koji ima taj božanski dar. Možemo reći da je u sve ljude posijano sjeme ljubavi, a ljudi mogu to sjeme prigušiti da ne izraste i ne donese plod.
Da bi se ljubilo ‘neprijatelja’ potrebno je da se nadiđe ova naša ‘naravna ‘narav’, da ju se proširi prema Bogu. Tako onome u kome živi Bog narav biva pobožanstvenjena, a time i moćna da čini kao što čini Bog. Vuku je naravno da grize, ali zato to nije naravno ‘kultiviranom’ čovjeku. Tako isto je normalno mrziti neprijatelja na ‘nižioj razini naravi’, ali je također normalno i opraštanje onome tko je kršten Isusovim duhom. Isus razlikuje da ono što je naravno za pogane nije za kršćane.
Zar tako ne čine i pogani, isto istim… Ljubiti, prihvaćati (na duhovnoj razini) neprijatelja ni u kojem slučaju ne znači prekršiti pravdu i zaboraviti žrtvu. Opraštanje ne znači odbacivanja izravnanja pravde i popravka štete. Ako se nekome oprašta time ga se ne oslobađa da ispravi štetu, dapače, njemu ljubav omogućuje da ispravi svoje zlo i da otkloni čine koji su stvarali neprijateljstvo. Isusov je cilj da se od neprijatelja stvori prijatelja.
To se može postići jedino kroz ljubav i praštanje. Kao što smo kao ljudi pozvani da se prosvjetljujemo, kultiviramo, tako smo pozvani i da svoju narav oplemenimo, da ju uzdignemo iznad ‘životinjske naravi’ jer je naša narav prožeta duhom u kojem prebiva Bog. Ljudi su hram Božji, kako reče sv. Pavao. Nekada smo pobožniji prema kamenim hramovima nego li prema živim hramovima, ljudima. Izričita je prijetnja Božja, prema S. Pavlu, tko poruši živi Božji hram Bog će ga porušiti.
Samo je u ovome slučaju ostavljeno da kaznu provede sam Bog, jer od njega je čovjek, drugi nitko. Na koncu recimo i ovo: govor je o duhovnoj ljubavi, a ne o emocionalnoj koja je trenutna i vrlo promjenjiva. Emocije se smire, a duh ili ljubi ili prezire. Božji duh ljubi i u svim ljudima prepoznaje Božju sliku.

Marijan Jurčević, OP


6. nedjelja kroz godinu (A)

NISAM DOŠAO DOKINUTI NEGO DOPUNITI ZAKON (ISUS)

Poruka današnjeg Isusovog govora je njegov odnos prema naravi, zakonu. U SZ. Zakon znači naravni zakon, zakon koji je struktura čovjekova. Bilo bi normalno da je taj naravni zakon svakom čovjeku ‘poznat’ i da se po njemu ponaša, međutim niti prirodni zakon kod čovjeka nije nešto ‘fiksno’, određeno. Čovjekova sloboda je ‘šira’ od njegove naravi. Ili bi mogli reći da je čovjekova narav nešto što je otvoreno i što treba ‘dovršiti’.

U ovome smislu i možemo govoriti da je čovjeku potrebno spoznati svoje mogućnosti i svoju odgovornost prema samom sebi. Čovjekova narav nema isto značenje kao narav životinja. Kod životinja je narav determinirana, dok kod čovjeka je uvijek to razumska narav, što znači otvorena i nedovršena. Čovjek treba postati svjestan svoje naravi, svjestan njezine veličine i univerzalnosti. Nijedna životinja skoro ne može raditi protiv svoje naravi.

Njihova narav je dovršena i određena, dok čovjek može raditi i protiv svoje ‘naravi’ baš zato što je ona božanski nedeterminirana. Čovjekova narav je narav koja sadrži i duh, duhovnu dimenziju. S ovog osnova možemo reći da je čovjek po naravi božansko biće i religiozno biće. On treba transcendenciju da ostvari svoju narav, a ako ne ostvari svoju narav ne ostvaruje samoga sebe. U sadržaj čovjekove naravi ulazi i ono što on ‘shvati i nauči’ kao svoju vlastitost sad ili koju treba steći.

Po ovome shvaćanju ljudske naravi može se govoriti da postoji porast ljudske naravi, i da je vrlo teško naći konsenzus o ljudskoj naravi. Da li je isto naravno za jednog ‘divljeg’ i za jednog ‘civiliziranog’ čovjeka? Osnovni elementi su im zajednički, ali cijela duhovna nadgradnja (koja je također naravna) razlikuje se. Neki ljudi se mogu spustiti ispod razine svoje naravi a drugi se mogu uzdići iznad svoje naravi. Čovjek je istovremeno naravno i nadnaravno biće.

Može biti niži od životinje i veći od anđela, iako mu je mjesto između životinje i anđela (Toma Akvinski). SZ. je ipak formulirao ‘minimum’ zajedničkog za narav ljudskog bića. To su deset Božjih zapovijedi, koje nalazimo također i kod Egipćana. One su osnovni principi od kojih ne bi smio odstupiti niti jedan čovjek. Te principe ne bi smio prekršiti čovjek bez obzira razumijevao ih ili ne razumijevao. Deset zapovijedi su principi naravi i Boga.

One povezuju čovjeka sa zemljom i s Bogom. Kroz njih čovjek ostvaruje svoje ljudske mogućnosti, svoju slobodu i svoje mišljenje. Isus stavlja vrlo veliku odgovornost na svakog čovjeka, osobito ‘učitelja’ da se druge ne nauči (upozna) sa zakonima naravi. Bit će najmanji onaj koji druge nauči krivom pojmu naravi. Koliko li danas razilaženja u shvaćanju i učenju ljudske naravi. Mnoge stvari protu naravne usvajaju se kao naravne.

Elementarni principi da čovjek bude čovjek:

Ne ubij! Zabrana najgrubljeg ubojstva pa sve do moralnog i etičkog ubojstva. Ubijanje mačem i riječju… Isus uzdiže naravnost u ovom poimanju – zlo je sve što ubija sebe i drugog… Poštivanje naravnog zakona ima prednost pred oltarskom žrtvom i drugim ‘svetinjama’.

Ne učini preljub!  Isus poziva na više, ne činiti preljub ni u mislima i željama, ne samo djelom. Čovjek je za njega više od samog djela zato ga i gleda uzvišenije. Čovjek je čovjek u mislima i željama, savjesti.

Ne otpuštaj svoju ženu! Monogamija je veći stupanj naravi od poligamije, a nerastava od rastave. Opet Isus uzvisuje narav ljudskog bića, čovjeka i žene.

Ne zaklinji se krivo! Čovjek se veže za riječ, a vol za rog ! To je također naravno za kultivirana čovjeka. Čovjek se pokazuje naravan kroz svoje riječi. Zar laž nije protu čovječna? Kad se ljudi ne bi tog držali ne bi bilo moguće zajedništvo niti sporazumijevanje. Laž je veća pogreška od prekršaja.

Čovjeku je naravno da zna što čini i da se ponaša slobodno prema ljudskoj naravi. Isus uzdiže ljudsku narav u ljubav koja čovjeka spaja s Bogom. Kršćaninu spada u narav ljubiti. To je ono što kršćanina čini kršćaninom, sljedbenikom Isusa koji je utjelovljena Božja ljubav.

Kršćanstvo ni u kojem slučaju ne može biti protu naravno. Dapače, kršćanstvo narav prihvaća i oplemenjuje. Kršćanstvo uzdiže narav u ‘nadnarav’. Što je nekima nadnaravno drugima(punim Božjeg duha) je naravno. Svi smo pozvani na čovještvo koje je uzdignuto, nadnaravno.

Marijan Jurčević, OP