Pretposljednja nedjelja ove crkvene godine! Božja Riječ stavlja pred nas razmišljanje o s v r š e t k u. U biblijskoj koncepciji vrijeme ima svoj početak i svoj svršetak, ova naša povijest ima svoje dovršenja. Taj se svršetak danas slika apokaliptičkim bojama i gotovo nas neka tjeskoba hvata oko srca slušajući danas svetopisamske tekstove. To će biti „vrijeme tjeskobe, kakve ne bijaše otkako je ljudi…“, vrijeme ustajanja iz grobova. Isus slika svršetak kao veliku kozmičku kataklizmu: sunce će pomrčati, mjesec više neće svijetliti, zvijezde će padati s neba, poljuljat će se sile nebeske. A sve će to biti tek nakon velike nevolje!
No, vrhunac svršetka je dolazak Sina čovječjega! On je dovršitelj ove naše ljudske povijesti. Taj njegov dolazak je u isto vrijeme i radostan i strašan, jer će za jedne, kako naviješta prorok Danijel to biti život vječni, a za druge sramota i vječna gadost. To je po Evanđelju početak suda na koji će anđeli sabrati sve ljude s četiri kraja vjetra. Spasit će se samo Božji narod, izabranici Sina čovječjega. A sve će doći tako iznenada, i o tom času nitko ne zna, ni anđeli, ni Sin – samo Otac. Ali će doći sigurno. Sigurnije nego što postoji nebo ili zemlja!
Božja nas riječ ove nedjelje želi staviti pred ozbiljno pitanje: Kakav je tvoj život? Da je sada svršetak, gdje bi se našao?
